Ekološko – vegetacijske karakteristike

Prema ekološko-vegetacijskoj rejonizaciji (Stefanović et al), područje planine Konjuh pripada oblasti unutrašnjih Dinarida. Ovo područje se nalazi pod uticajem izmijenjene umjereno kontinentalne klime sa jačim prodorima mediteranske klime u periodu juni – avgust. U vegetacionom periodu prosječno padne oko 56% godišnjih padavina, stvarajući povoljan odnos padavina i potencijalne evapotranspiracije.Vegetacioni period traje od 180 da 190 dana, koliko iznosi u Kladnju. Najrasprostranjeniji zemljišni tipovi ovog područja su eutrični kambisol na peridotitu i serpentinitu, kao i distrični kambisol na kiselim silikatnim stijenama, dok su manje zastupljeni eutrični kambisol na preostalim silikatnim stijenama, pseudoglejevi, mozaik kalkomelanosola i kalkokambisola. Posebnu specifičnost ovom području, upravo daje peridotitska i serpentinska geološka podloga, koja se u kontinuitetu proteže od planine Kozare na sjeverozapadu BiH, pa sve do planine Konjuh, Kladnja i Banovića, omogućavajući na ovim prostorima razvoj specifičnih i jedinstvenih serpetinskih ekosistema tercijerno-reliktnog karaktera. Floristički sastav šumskih ekosistema ovog područja je veoma bogat i isti je uslovljen različitim tipovima šuma koji egzistiraju na ovom prostoru. U zavisnosti od pedoloških i ekoloških karakteristika pojedinih lokacija, na području Zaštićenog pejzaža “Konjuh” razvilo se 30 tipova šumskih fitocenoza, koje su podijeljene u isto toliko gazdinskih klasa. Pokraj tipičnih serpetinsko-peridotitiskih predstavnika flore, ovo područje karakterišu i ostali ekosistemi, uglavnom vezani za različite geološko-pedološke kombinacije i orografske uslove. To su: ekosistemi šuma bukve i jele sa smrčom (Abieti fagetum serpentinicum), zatim šuma bukve i jele (Abieti – Fagetum), kao i šume hrasta kitnjaka (Querco – Ostryetum carpinifoliae). Takođe, ovo područje pokrivaju i velike površine ekosistema smrče mrazišnog montanog pojasa. U manjoj mjeri su zastupljeni ekosistemi čistih montanih šuma bukve, i borovih šuma unutar zone šuma hrasta kitnjaka.

Florističke vrijednosti:

  • Rijetke biljne vrste: bosanski ljiljan (Lilium bosniacum), bosanska perunika (Iris bosniaca), sunovrat (Leucojum vernum), iva, lincura (Gentiana lutea), (Chrysanthemum sp.)
  • Rijetke i reliktne biljne zajednice: šume bijelog i crnog bora na peridotitu i serpentinitu Pinetum silvestris – nigrae serpentinicum, Erico-Pinetum nigrae serpentinicum
  • Reliktne i endemske biljne vrste: Aspleniuum cuneifolium, Minuartia bosniaca, Notholaena marantae, Halacsya sendtneri, Potentilla visianii, Fumana bonapartei, Haplophyllum bossierianum, Gypsophila spergulaefolia
  • Ugrožene vrste životinja: mrki medvjed (Ursus arctos)

Karakteristike faune:

Dominacija šumskog fonda, velikog diverziteta, a zatim i iskonski netaknuti predjeli, omogućili su postojanje veoma velikog broja životinjskih vrsta na području Zaštićenog pejzaža “Konjuh”.
Kao poseban ekskluzivitet i vrijednost ovog prostora, svakako je potrebno istaći postojanje Tetrijeba gluhana (Tetrao urogalis), prorijeđene i ugrožene vrste šumske ptice, koja živi isključivo na izvornim netaknutim staništima, što je još jedna potvrda kvaliteta životne sredine područja Zaštićenog pejzaža Konjuh.
Pokraj tetrijeba, ovo područje naseljavaju i sljedeće životinjske vrste, interesantne za lovno gazdovanje.
To su: medvjed (Urcus arctros), divlja svinja (Sus scrofa), vuk (Canis lupus), srneća divljač (Capreolus capreolus), lisica (Vulpes vulpes), divlja mačka (Felis silvestris), zec (Lepus europeus), a zatim i kuna zlatica, vjeverica, tvor, lasica, krtica, puhovi, miševi, voluharice, i dr.
Od gmizavaca, na ovom prostoru egzistiraju zelembać, živorodni gušter, sljepić, šarka, a od vodozemaca, šareni daždevnjak, kreketuša, šumska žaba, i šumska krastava žaba.

Ornitološke vrijednosti:

  • Reliktne vrste ptica: veliki tetrijeb (Tetrao urogallus) i lještarka (Bonasa bonasia)
  • Ugrožene vrste ptica: veliki tetrijeb (Tetrao urogallus), planinska sova (Strix uralensis) i lještarka (Bonasa bonasia)

Karakteristike vodene faune:

  • Rijetke i ugrožene vodene životinje: vidra (Lutra lutra), riječni rak (Astacus astacus), autohtona potočna pastrmka (Salmo trutta) као i potočna mrenica (Barbucus balcanicus), koja ima status LC4

Posebne faunističke vrijednost

  •  Ugrožene vrste životinja: mrki medvjed (Ursus arctos)