- Preuzmi Afišu - Zaštićeni Pejzaž "Konjuh"

- Preuzmi Brošuru - Zaštićeni Pejzaž "Konjuh"

- Drveće u Zaštićenom pejzažu "Konjuh"

- Insketi u Zaštićenom pejzažu "Konjuh"

- Vodene životinje u Zaštićenom pejzažu "Konjuh"

- Životinje (sisari) u Zaštićenom pejzažu "Konjuh"

- Ostale životinje u Zaštićenom pejzažu "Konjuh"

- Ljekovito bilje u Zaštićenom pejzažu "Konjuh"

- Ugrožene biljke u Zaštićenom pejzažu "Konjuh"

- Gljive u Zaštićenom pejzažu "Konjuh"

- Ptice u Zaštićenom pejzažu "Konjuh"

 

zakon1

Na osnovu člana 24. stav (1) tačka c) Ustava Tuzlanskog kantona (“Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, br. 7/97 i 3/99 i “Službene novine Tuzlanskog kantona”, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04) i člana 24. stav 7. a u vezi sa stavom 1. Zakona o zaštiti prirode (“Službene novine Tuzlanskog kantona”, br. 10/04) na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 9.11.2009. godine, donosi

ZAKON O PROGLAŠENJU DIJELA PODRUČJA PLANINE KONJUH ZAŠTIĆENIM PEJZAŽOM „KONJUH“

I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1. (Predmet)

(1) Ovim zakonom proglašava se Zaštićenim pejzažom “Konjuh” (u daljem tekstu: Zaštićeni pejzaž), dio planine Konjuh i utvrđuju pojam i ciljevi utvrđivanja Zaštićenog pejzaža, granice Zaštićenog pejzaža, zoniranje Zaštićenog pejzaža, mjere zaštite, aktivnosti u Zaštićenom pejzažu, korištenje, upravljanje, sredstva za obavljanje poslova zaštite, vlasništvo, naknade, nadzor i kazne za prekršaje za pravna i fizička lica.
(2) Zaštićeno područje iz stava (1) ovog člana uživa posebnu zaštitu i koristi se pod uslovima i na način propisan zakonom.

II. POJAM I CILJEVI UTVRĐIVANJA ZAŠTIĆENOG PEJZAŽA

Član 2. (Pojam i ciljevi)

(1) Zaštićeni pejzaž je kopneno područje nastalo međusobnim djelovanjem prirode i čovjeka sa izuzetnim estetskim, ekološkim i/ ili kulturnim vrijednostima i sa velikom biološkom raznolikošću.
(2) Zaštićeni pejzaž utvrđuje se s ciljem:

a) održavanja usklađenosti međusobnog djelovanja prirode i kulture putem zaštite pejzaža i tradicionalnog korištenja zemljišta, građenja, te društvenih i kulturnih manifestacija,
b) izvođenja ekonomskih aktivnosti u skladu sa prirodom i očuvanjem kulturnog sistema zajednica,
c) održavanja raznolikosti pejzaža i staništa, srodnih vrsta i ekosistema,
d) eliminisanja i sprečavanja korišćenja zemljišta i aktivnosti koje nisu u skladu sa ciljevima upravljanja i omogućavanja rekreacije i turizma koje odgovora kategoriji područja,
e) podsticanja naučnih i edukativnih aktivnosti za dobrobit stanovništva za duži vremenski period,
f) učešća javnosti u zaštiti okolice Zaštićenog pejzaža,
g) omogućavanja beneficija kroz osiguranje prirodnih izvora (kao što su šume i ribe) i usluga (kao što su čista voda ili prihodi od turizma u cilju održive upotrebe tog područja) za lokalnu zajednicu.

III. GRANICE ZAŠTIĆENOG PEJZAŽA

Član 3. (Opis zaštićenog pejzaža)

(1) Zaštićeni pejzaž, u širem geografskom smislu, smješten je u centralnim dijelovima planine Konjuh.
(2) U hidrografskom pogledu Zaštićeni pejzaž obuhvata u svom sjevernom dijelu slivno područje rijeke Oskove, a u južnom dijelu slivno područje rijeke Drinjače - gornji dio sliva rijeke Drinjače i slivna područja Krabanje i Velike Zlaće.
(3) U topografskom pogledu pripada brdsko-planinskom regionu sa apsolutnim nadmorskim visinama od 300 do 1328 m n.v.
(4) Ukupna površina Zaštićenog pejzaža iznosi 8.016,61 ha, a prostire se na dijelovima teritorije općina Kladanj, Banovići i Živinice.

Član 4. (Granice Zaštićenog pejzaža)

(1) Granice Zaštićenog pejzaža su određene karakterističnim tačkama i oblicima reljefa zaštićenog područja kao što su grebeni, kote, vidikovci, kose, zaravni, platoi i dr.
(2) Granica polazi sa lokaliteta Hrvatska brana preko kote 511 m n.v. „Gradina“, ide Mačkovac kosom, zatim na kote 656 i 1053 m n.v. „Zelenboj“, dalje se spušta u potok Višnjik do kote 996 m n.v. „Kalem“, zatim grebenom preko kote 1009 m n.v. „Ploč“ i izlazi na kotu 1104 m n.v. „Ravni bor“. Zapadno od ove kote prateći planinsku stazu nastavlja do kote 1084 m n.v. „Šuplji bor“ i izlazi na kotu 1167 m n.v. „Zidine“. Desnom stranom zaravni ide planinarskom stazom do najdominantnije kote 1328 m n.v. „Konjuh“.
(3) Prateći greben spušta se na kotu „Bijelo brdo“, odakle se spušta glavnim grebenom do potoka. Granica nastavlja u pravcu glavnog puta i pritoke Miljevica, zatim presijecajući glavni put ide nizvodno do rijeke Kikanovac. Odavde nastavlja širinom 100 m od rijeke sve do mosta kod izvora Zeleni vir, zatim se penje grebenom na kotu 1008 m n.v. i nastavlja zapadno do prve zaravni odakle se grebenom spušta u pravcu ušća Katranice u Srebrenicu. Od Srebrenice granica nastavlja dominantnim grebenom i penje se do kote 1109 m n.v. „Velika crna stijena“ odakle se grebenom u pravcu istoka spušta u pravcu pritoke Borovnica. Od Borovnice nastavlja prvim grebenom do zaravni i dalje u pravcu istoka po izohipsi 750 sve do ušća Borovnice u Drinjaču.
(4) Granica izlazi na kotu 874 m n.v. „Zagradac“ grebenom presijecajući šumski put do trećeg mosta na rijeci Bebroštici. Uzvodno kanjonom Bebroštice nastavlja u širini 100 m do kanjona Bebroštice sve do četvrtog mosta gdje se odvaja u pravcu istoka do kote 896 m Broj 13 - Strana 1228 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Ponedjeljak 7. decembar 2009. god. n.v. „Negaja“, dalje do kote 943 m n.v. „Vis“, nastavlja do zaravni iznad južnog dijela sela Brateljevići, prateći šumsku stazu spušta se preko kote 843 m n.v. „Krst“ do Radova sela i rječice Bukovice.
(5) Granica nastavlja prvim grebenom do kote 1106 m n.v. „Garež“ pa se spušta u pravcu juga do kote 1061 m n.v. „Karaula“, zatim pod oštrim uglom mijenja smjer prema sjeveru praveći zavoj i izlazi na kotu 892 m n.v. i povijajući se prema zapadu spušta se do korita Bukovice nastavljajući do sela Brateljevići, odnosno do rijeke Drinjače.
(6) Odavde ide uzvodno 100 m od korita Drinjače do ušća pritoke Bebroštica odakle se grebenom penje do kote 869 m n.v. i nastavlja preko Osjelina do kote 1058 m n.v. „Plosno brdo“.
(7) Dalje, granica ide grebenom na kotu 1053 m n.v., šumskim putem na kotu „Piskavica“ i na kotu 1017 m n.v., zatim šumskom stazom do kote 1102 m n.v. „Golo brdo“. Granica se zatim penje do kote 1137 „Bukovica“, nastavlja na istok do kote 908 m n.v. izlazeći na kotu 1080 m n.v. „Škrilo“.
(8) Odavde se granica spušta prvim grebenom u potok nastavljajući kolskim putem iznad sela Brdijelji do platoa Kuman i dalje šumskim putem do kote 1207 m n.v. „Bandera“. Dalje nastavlja rubom platoa Javorje, preko kota 1194 m n.v., 1037 m n.v. „Široka ravan“, 954 m n.v. i 941 m n.v. do lokaliteta Miljkovac. (9) Odavde ide šumskim putem do kote 977 m n.v. „Trošni kamen“, zatim preko Brezovih plana do kote 917 m n.v. „Omrići“ izlazeći šumskom stazom preko Zaloma do kote 832 m n.v. „Jelova glava“ spuštajući se grebenom do lokaliteta Pasji do, te presijecajući Pasji do nastavlja u pravcu sjevera dolinom rijeke Oskove, zatvarajući granicu na lokalitetu Hrvatska brana.

IV. ZONIRANJE ZAŠTIĆENOG PEJZAŽA

Član 5. (Zone)

Zavisno od stepena zaštite, u okviru granica Zaštićenog pejzaža, utvrđuju se tri zaštićene zone:

a) prva zaštićena zona (zona A),
b) druga zaštićena zona (zona B) i
c) treća zaštićena zona (zona C).

A. Prva zaštićena zona

Član 6. (Obuhvat prve zaštićene zone)

(1) Prva zaštićena zona (zona A) sa površinom koja iznosi 2.411,42 ha, predstavlja prostor najviših vrijednosti, koje moraju ostati u potpunosti očuvane.
(2) Zona A se sastoji od pet prostornih cjelina međusobno nepovezanih, označenih kao: A1, A2, A3, A4 i A5.
(3) Zona A1 sa površinom koja iznosi 1.654,71 ha, je najveća prostorna cjelina zone A i najvećim svojim dijelom prostire se na slivna područja vodotoka Velika Zlaća i Mala Zlaća, a manjim dijelom u području potoka Skakavac.
(4) Zona A2 sa površinom koja iznosi 534,01 ha, je u zaštićenom području prostorno definisana kotama 977 m n.v. „Trošni kamen“, 917 m n.v., 893 m n.v., 832 m n.v., 852 m n.v. i završava na koti 977 m n.v. „Trošni kamen“.
(5) Zona A3 sa površinom koja iznosi 132,71 ha, je na užem kaptažnom području izvorišta „Muška voda“ i nastavlja se dijelom u uskom pojasu rijeke Drinjače.
(6) Zona A4 sa površinom koja iznosi 57,88 ha, je područje oko pećinskog sistema „Bebrava“.
(7) Zona A5 sa površinom koja iznosi 32,11 ha, je na području spomeničkog lokaliteta „Djevojačka pećina“.

Član 7. (Osnovne vrijednosti prve zaštićene zone)

Osnovne vrijednosti prve zaštićene zone čine:
a) Geološka raznolikost i prirodno naslijeđe na zaštićenom području:
1) prirodne vrijednosti geomorfološkog karaktera (pećine, vrtače, jame),
2) izražena geološka profilacija terena,
3) varijabilnost reljefnih i orografskih formi.
b) Visok stepen florističke raznolikosti:
1) rijetke biljne vrste: bosanski ljiljan, bosanska perunika, sunovrat, iva, lincura, hrizantema,
2) rijetke i reliktne biljne zajednice: šume bijelog i crnog bora na peridotitu i serpentitu.
c) Ornitološke karakteristike:
1) reliktne vrste ptica: lještarka,
2) ugrožene vrste ptica: planinska sova, lještarka.
d) Rijetke i ugrožene vodene životinje: vidra, riječni rak, autohtona potočna pastrmka i potočna mrenica.
e) Hidrološke karakteristike:
1) planinska izvorišta čiste vode,
2) izvorište vode „Muška voda“,
3) prirodna planinska jezerca,
4) vodene sesije (vodopadi i skakavci),
5) atraktivnost vodotoka (Drinjača i Oskova sa pritokama), te izvornost dolinskog pejzaža i riječnih korita.
f) Kulturno-historijsko naslijeđe.

B. Druga zaštićena zona

Član 8. (Obuhvat druge zaštićene zone)

(1) U drugoj zaštićenoj zoni (zona B) sa površinom koja iznosi 5.093,70 ha, prvenstveno se ostvaruje očuvanje i zaštita izvornog stanja prirode, u cilju konzervacije osnovnih vrijednosti eko-sistema, te osiguranja mogućnosti za istraživanja, edukaciju, razvoj turizma i fizičku i duhovnu rekreaciju.
(2) Zona B se sastoji od četiri prostorne cjeline međusobno nepovezane, označene kao: B1, B2, B3 i B4.
(3) Zona B1 sa površinom koja iznosi 4.607,69 ha, je najveća prostorna cjelina zone B. Najveći dio zone B1 lociran je na području općine Kladanj zauzimajući cjelokupan središnji i zapadni dio zaštićenog područja, dok na području općine Banovići najvećim dijelom zauzima dio slivnog područja Oskove i veći dio slivnog područja vodotoka Krabanje.
(4) Zona B2 sa površinom koja iznosi 186,23 ha, se prostire u slivnom području rječice Srebrenice, pritoke Drinjače.
(5) Zona B3 sa površinom koja iznosi 67,72 ha odnosi se na saobraćajnicu koja povezuje zone C2 i A4.
(6) Zona B4 sa površinom koja iznosi 237,04 ha, je zaštitna zona spomeničkog lokaliteta „Djevojačka pećina“, kao i drugih speleoloških objekata u neposrednoj blizini. Svojim južnim krakom ova zaštićena prostorna cjelina obuhvata slivno područje vodotoka Gluha Bukovica, kao vodoopskrbnog prirodnog sistema općine Kladanj.

Član 9. (Osnovne vrijednosti druge zaštićene zone)

Osnovne vrijednosti druge zaštićene zone čine:
a) Geološka raznolikost i prirodno naslijeđe na zaštićenom području:
1) prirodne vrijednosti geomorfološkog karaktera (pećine, vrtače, jame),
2) izražena geološka profilacija terena,
3) varijabilnost reljefnih i orografskih formi.
b) Visok stepen florističke raznolikosti:
1) rijetke biljne vrste: bosanski ljiljan, bosanska perunika, sunovrat, iva, lincura, hrizantema,
2) rijetke i reliktne biljne zajednice: šume bijelog i crnog bora na peridotitu i serpentitu.
c) Ornitološke karakteristike:
1) reliktne vrste ptica: veliki tetrijeb,
2) ugrožene vrste ptica: veliki tetrijeb, planinska sova, lještarka.
d) Rijetke i ugrožene vodene životinje: vidra, riječni rak, autohtona potočna pastrmka i potočna mrenica.
e) Ugrožene vrste životinja: bosanska divokoza i bosanski mrki medvjed.
f) Hidrološke karakteristike:
1) planinska izvorišta čiste vode,
2) prirodna planinska jezerca,
3) atraktivnost vodotoka (Drinjača i Oskova sa pritokama), te izvornost dolinskog pejzaža i riječnih korita.
g) Kulturno-historijsko naslijeđe.

C. Treća zaštićena zona

Član 10. (Obuhvat treće zaštićene zone)

(1) Treća zaštićena zona (zona C) sa površinom koja iznosi 511,49 ha, zbog svoje ambijentalne vrijednosti namijenjena je prvenstveno za rekreaciju, sport, naučno-nastavni rad i turizam.
(2) Zona C je podijeljena na dvije prostorne cjeline: C1 i C2.
(3) Zona C1 sa površinom koja iznosi 201,55 ha, zauzima uski sjeverni dio zaštićenog područja u općini Banovići i to od lokaliteta Hrvatska brana, pa do rekreativnog platoa objekta „Zlaća“.
(4) Zona C2 sa površinom koja iznosi 309,94 ha, je na području općine Kladanj i zauzima uski dolinski pojas Drinjače, trasu puta Kladanj - „Muška voda“, prostornu cjelinu ispod kote 874 m n.v. „Zagradac“.
(5) Svojim položajem, oblikom, reljefom i veličinom zaštićena zona C, odnosno njezine prostorne cjeline C1 i C2, imaju isključivo kontaktno-receptivnu funkciju Zaštićenog pejzaža.

Član 11. (Prostorni plan posebnih obilježja)

Za Zaštićeni pejzaž bit će donesen Prostorni plan posebnih obilježja Zaštićeni pejzaž „Konjuh“ (u daljem tekstu: Prostorni plan posebnih obilježja), 12 mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona. Prostornim planom posebnih obilježja utvrdit će se definitivne granice između zona.

V. MJERE ZAŠTITE

Član 12. (Mjere zaštite u prvoj zaštićenoj zoni)

U prvoj zaštićenoj zoni (zoni A) mjere zaštite obuhvataju konzervaciju specifičnih prirodnih obilježja, a odnose se na:

a) zabranu svih aktivnosti koje bi mogle narušiti postojeći eko-sistem,
b) zabranu sječe šume, iskorjenjivanje ili bilo kakvo oštećenje stabala osim uzgojne i sanitarne sječe,
c) zabranu eksploatacije mineralnih sirovina,
d) zabranu iskorištavanja fosilnih resursa,
e) zabranu lova i ribolova,
f) zabranu sakupljanja ljekovitih biljaka,
g) zabranu sakupljanja gljiva,
h) zabranu prikupljanja primjeraka divlje flore i faune,
i) zabranu namjernog unošenja invazivnih vrsta,
j) zabranu pašarenja,
k) zabranu izgradnje, osim objekata koji su u funkciji upravljanja i korištenja zaštićenim područjem i gospodarenja šumama,
l) zabranu mijenjanja mreže vodotoka,
m) zabranu kaptiranja postojećih vrela, izuzev izvorišta „Muška voda“ i postojećih kaptiranih izvorišta za vodosnabdijevanje stanovništva,
n) zabranu saobraćaja motornim vozilima, osim iz člana 16. stav 1. tačka f),
o) zabranu upotrebe otvorenog plamena, osim na posebno obilježenim i uređenim mjestima i
p) zabranu upotrebe hemijskih sredstava, osim dozvoljenih i odlaganja otpada.

Član 13. (Mjere zaštite u drugoj zaštićenoj zoni)

U drugoj zaštićenoj zoni (zoni B) mjere zaštite obuhvataju očuvanje, unapređenje i zaštitu izvornog stanja, a odnose se na:

a) zabranu sječe šume, osim sječe u skladu sa šumskoprivrednom osnovom,
b) zabranu lova i ribolova ako su u suprotnosti sa Zakonom i donešenim planovima - lovnoprivredna osnova, ribolovna osnova i dr,
c) zabranu sakupljanja ljekovitih biljaka osim sa odobrenjem i pod nadzorom Javne ustanove Zaštićeni pejzaž „Konjuh“ (u daljem tekstu: Upravitelj),
d) zabranu prikupljanja primjeraka divlje flore i faune,
e) zabranu unošenja invazivnih vrsta,
f) zabranu saobraćaja putničkim vozilima osim iz člana 17. stav 1. tačka g),
g) zabranu izgradnje u zonama postojećih vrela,
h) zabranu svih ostalih aktivnosti koje mogu remetiti namjenu zone.

Član 14. (Mjere zaštite u trećoj zaštićenoj zoni)

U trećoj zaštićenoj zoni (zoni C) mjere zaštite su usmjerene na očuvanje prve i druge zaštićene zone i obuhvataju očuvanje i unapređenje ambijentalnih vrijednosti, te održanje izvornog stanja, a odnose se na:

a) zabranu sječe šume, osim sječe u skladu sa šumskoprivrednom osnovom,
b) zabranu gradnje koja nije usklađena sa prostornoplanskom dokumentacijom,
c) zabranu svih ostalih aktivnosti koje mogu narušiti postojeći eko-sistem i namjenu zone.

Član 15. (Usklađivanje osnova sa Zakonom)

U okviru granica Zaštićenog pejzaža, šumskoprivredne osnove, lovnoprivredne osnove, vodoprivredne osnove i Plan upravljanja Zaštićenim pejzažom (u daljem tekstu: Plan upravljanja), uskladit će se sa mjerama zaštite utvrđenim ovim zakonom i Prostornim planom posebnih obilježja.

VI. AKTIVNOSTI U ZAŠTIĆENOM PEJZAŽU

Član 16. (Dozvoljene aktivnosti u prvoj zaštićenoj zoni)

(1) U prvoj zaštićenoj zoni (zoni A) dozvoljene aktivnosti su:
a) sječa stabala uzgojno-sanitarnog karaktera u cilju očuvanja i unapređenja zdravstvenog stanja sastojina, koju vrše kantonalno šumsko-privredno društvo i vlasnici privatnih šuma u skladu sa važećim propisima i Planom upravljanja,
b) košenje,
c) oplemenjivanje - ekološka restauracija postojećih vodotoka i jezera,
d) fizička i duhovna rekreacija,
e) unapređenje infrastrukture (staze, klupe) za rekreaciju,
f) saobraćaj motornim vozilima neophodnim za gospodarenje šumama i vozilima za potrebe privatnih posjednika, uz odobrenje Upravitelja,
g) postavljanje informativnih sadržaja od prikladnih materijala,
h) razvoj centralizovanog upravljanja otpadom,
i) uspostava infrastrukture u formi koja će biti uklopljena u ekološko-prostorni element i
j) istraživanje, korištenje, obnova i prezentacija kulturnohistorijskog naslijeđa.

(2) Za dozvoljene aktivnosti iz stava (1) ovog člana potrebno je pribaviti saglasnosti i dozvole u skladu sa zakonom.

Član 17. (Dozvoljene aktivnosti u drugoj zaštićenoj zoni)

(1) U drugoj zaštićenoj zoni (zoni B) dozvoljene aktivnosti su:
a) sječa u skladu sa šumskoprivrednom osnovom, koju vrše kantonalno šumsko-privredno društvo i vlasnici privatnih šuma u skladu sa važećim propisima i Planom upravljanja,
b) ekstenzivno pašarenje,
c) košenje,
d) edukacija i istraživanje,
e) izgradnja edukacionih centara,
f) fizička i duhovna rekreacija,
g) saobraćaj motornim vozilima koja su u funkciji upravljanja zaštićenim područjem, gospodarenja šumama i vozilima za potrebe privatnih posjednika,
h) izgradnja nove i održavanje postojeće saobraćajne infrastrukture,
i) izgradnja turističke infrastrukture koja mora biti ambijentalno uklopljena.

(2) Za dozvoljene aktivnosti iz stava (1) ovog člana potrebno je pribaviti saglasnosti i dozvole u skladu sa zakonom.

Član 18. (Dozvoljene aktivnosti u trećoj zaštićenoj zoni)

(1) U trećoj zaštićenoj zoni (zoni C) dozvoljene aktivnosti su:
a) izgradnja edukacionih, turističkih, sportskih, kulturnih i rekreacionih objekata za ljetnji i zimski turizam, koji će biti ambijentalno uklopljeni i izgrađeni u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom,
b) sječa šume u skladu sa šumsko-privrednom osnovom, koju vrše kantonalno šumsko-privredno društvo i vlasnici privatnih šuma u skladu sa važećim propisima i Planom upravljanja,
c) poljoprivredna proizvodnja (ratarstvo),
d) razvoj male privrede i kućnih radinosti,
e) izgradnja stambenih naselja za domicilno stanovništvo,
f) izgradnja nove i održavanje postojeće saobraćajne infrastrukture i
g) izgradnja infrastrukturnih objekata u skladu sa namjenom ovog prostora.

(2) Za dozvoljene aktivnosti iz stava (1) ovog člana potrebno je pribaviti saglasnosti i dozvole u skladu sa zakonom.

VII. KORIŠTENJE I UPRAVLJANJE

Član 19. (Korištenje)
Korištenje prirodnih vrijednosti, kulturno-historijskog naslijeđa i javnih dobara u granicama Zaštićenog pejzaža dozvoljeno je samo ako nije u suprotnosti sa ciljevima i mjerama zaštite utvrđenim zakonom i drugim propisima.

Član 20. (Upravljanje)
Upravljanje Zaštićenim pejzažom povjerava se Javnoj ustanovi Zaštićeni pejzaž „Konjuh“, koju osniva Skupština Tuzlanskog kantona.

Član 21. (Plan upravljanja)
(1) Plan upravljanja donosi Vlada Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Vlada Kantona), u roku od šest mjeseci od dana donošenja Prostornog plana posebnih obilježja.
(2) Plan upravljanja određuje razvojne smjernice, način izvođenja zaštite, korištenja i upravljanja zaštićenim područjem, te smjernice za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti i kulturnohistorijskog naslijeđa zaštićenog područja uz uvažavanje potreba lokalnog stanovništva.
(3) Plan upravljanja sadrži: ciljeve i politiku upravljanja zaštićenim područjem, smjernice održivog upravljanja zaštićenim područjem, smjernice za realizaciju.

Član 22. (Pravilnik o unutrašnjem redu)
(1) Upravitelj Zaštićenog pejzaža donosi Pravilnik o unutrašnjem redu unutar područja Zaštićenog pejzaža, u roku od tri mjeseca od donošenja Plana upravljanja, uz saglasnost Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo).
(2) Pravilnikom o unutrašnjem redu iz stava
(1) ovog člana uređuju se detaljno pitanja zaštite, očuvanja i unapređenja i korištenja područja Zaštićenog pejzaža.

Član 23. (Obilježavanje granica)
(1) Upravitelj je dužan, u skladu sa zakonom, izvršiti vidljivo obilježavanje granica Zaštićenog pejzaža, kao i zaštićenih zona (A, B i C).
(2) Sredstva za obilježavanje granica osigurat će se u budžetu Tuzlanskog kantona.

Član 24. (Sredstva za obavljanje poslova zaštite)
(1) Potrebna finansijska sredstva za obavljanje poslova zaštite Zaštićenog pejzaža osigurat će se u budžetu Tuzlanskog kantona, do osnivanja Kantonalnog fonda za zaštitu okolice.
(2) Upravitelj će donijeti godišnji plan finansijskih sredstava potrebnih za realizaciju Plana upravljanja.
(3) Saglasnost na godišnji plan daje Vlada Kantona na prijedlog Ministarstva.
(4) Upravitelj je dužan o svim aktivnostima podnositi tromjesečni izvještaj Ministarstvu.

Član 25. (Koncesije)
Vlada Kantona može dati koncesiju za korištenje i izgradnju hotela i ostalih turističkih objekata, prostore za sport i rekreaciju, korištenje voda, u skladu sa zakonom.

VIII. VLASNIŠTVO I NAKNADE

Član 26. (Vlasništvo)
(1) Vlasništvo nad nekretninama u zaštićenom području mogu sticati pravna i fizička lica, u skladu sa zakonom.
(2) Vlasnik nekretnina u zaštićenom području dužan je u slučaju prodaje ponuditi svoju imovinu prvenstveno Vladi FBiH, odnosno Vladi Kantona (pravo preče kupnje).
(3) Ukoliko subjekti iz stava (2) ovog člana ne prihvate ponudu u roku od 60 dana od dana prijema ponude, vlasnik svoju imovinu može, po istoj cijeni i pod uslovima koje je ponudio subjektima iz stava (2) ovo člana, prodati drugom pravnom ili fizičkom licu.
(4) Vlasnik zaštićenog dijela prirode dužan je prihvatiti, bez naknade, određivanje granica zaštićenog područja i dozvoliti pristup tom dijelu područja radi zadovoljavanja naučnih, edukativnih, estetskih i kulturnih potreba društva.

Član 27. (Naknada)
(1) Ako je korištenje nekretnina u okviru zaštićenog područja ograničeno ili zabranjeno, vlasnik ima pravo na naknadu zbog ograničenja kojima je podvrgnut.
(2) Visina naknade iz stava (1) ovog člana mora biti srazmjerna umanjenom prihodu i utvrđuje se sporazumno između vlasnika i Upravitelja.
(3) U slučaju spora o visini naknade odlučuje nadležni sud.
(4) Naknada se isplaćuje iz sredstava budžeta Kantona, do osnivanja Kantonalnog fonda za zaštitu okolice.

IX. NADZOR

Član 28. (Nadzor)
(1) Nadzor nad provođenjem odredaba Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vrši Ministarstvo.
(2) Poslove inspekcijskog nadzora vrši kantonalni inspektor zaštite okolice i prirode (u daljem tekstu: inspektor).

Član 29. (Nadležnost)
U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor vrši kontrolu:
a) korištenja i upotrebe Zaštićenog pejzaža,
b) stanja kvaliteta prirode i provođenja mjera zaštite prirode,
c) da li su saglasnosti za aktivnosti u zaštićenim područjima izdate u skladu sa zakonom i drugim propisima.

Član 30. (Prava i obaveze inspektora)
U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo i obavezu da svojim rješenjem:
a) naredi preduzimanje mjera radi usklađivanja aktivnosti u skladu sa zakonom i drugim propisima,
b) privremeno obustavi aktivnosti koje nisu u skladu sa odredbama zakona i drugih propisa,
c) privremeno, do konačne odluke nadležnog organa, oduzme predmete kojima je učinjen prekršaj,
d) preduzme druge mjere određene zakonom.

X. KAZNENE ODREDBE

Član 31. (Kaznene odredbe)
(1) Novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako:
a) obavlja aktivnosti suprotno zabranama utvrđenim članovima 12., 13. i 14. ovog zakona,
b) prvenstveno ne ponudi prodaju nekretnina unutar zaštićenog područja Vladi FBiH, odnosno Vladi Kantona (član 26. stav (2)),
c) ne dozvoli pristup zaštićenom dijelu prirode (član 26. stav (4)).
(2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana, kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 200,00 KM do 1.000,00 KM.
(3) Novčanom kaznom od 100,00 KM do 500,00 KM, kaznit će se za prekršaj fizičko lice koje vrši radnje iz stava (1) ovog člana.
(4) Za prekršaj iz stava (1) tačke a) ovog člana, izreće se i mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene prekršajem.

XI. ZAVRŠNE ODREDBE

Član 32. (Karta i opis granica)
Karta razmjere 1:25000 i opis granica Zaštićenog pejzaža „Konjuh“ sa granicama pojedinih zaštićenih zona je sastavni dio ovog zakona.

Član 33. (Upravljanje u prijelaznom periodu)
Do osnivanja Javne ustanove Zaštićeni pejzaž “Konjuh”, a najduže do 15 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, upravljanje Zaštićenim pejzažom “Konjuh” povjerava se JP „Šume Tuzlanskog kantona“.

Član 34. (Stupanje na snagu)
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Tuzlanskog kantona”.

OPIS GRANICA CJELOVITOG ZAŠTIĆENOG PODRUČJA I GRANICA POJEDINIH ZAŠTIĆENIH ZONA

Granice zaštićenog područja Zaštićeni pejzaž „Konjuh“ cijelim svojim dijelom opisane su karakterističnim tačkama i oblicima reljefa kao što su: kote, grebeni, vidikovci, kose, zaravni, platoi, kao i granicama pojedinih katastarskih čestica. Opis granica zaštićenog područja Zaštićeni pejzaž „Konjuh“, kao i njegovih prostornih cjelina (zaštićenih zona), izvršen je na osnovu opisanih i katastarskih podataka dostavljenih od strane službi za imovinsko-geodetske poslove općina: Kladanj, Banovići i Živinice.

1. OPIS VANJSKIH GRANICA ZAŠTIĆENOG PEJZAŽA „KONJUH“

Granica na području općine Kladanj polazi sa granica političkih općina Kladanj i Banovići, odnosno sa trigonometra: kota 1326 Konjuh. Sa ovog mjesta granica ide u pravcu juga do mjesta zv. „Bijelo brdo“ kota 1191. Na ovom mjestu granica se lomi u pravcu zapada a u pravcu potoka zv. „Miljevica“ do kote 970. Na ovom mjestu granica se lomi i ide u pravcu istoka prema rudničkom naselju Miljević koje je udaljeno oko 350 m. Sa ovog mjesta granica ide u pravcu Glabarica i dalje nastavlja u pravcu juga, dolazi do kote 793 i presijeca put kod potoka zv. „Dikanovac“. Na ovom mjestu granica se lomi i ide u pravcu istoka do mjesta zv. „Stan“, a na granici parcela k.č. br. 2332/1 i k.č. br. 2192. Sa ovog mjesta granica ide u pravcu juga do mjesta zv. „Bare“ parcela k.č. br. 2332 i k.č. br. 2192. Granica ide dalje u istom pravcu do kote 782, gdje je ujedno i granica zaštićenih A3 i C2 zona. Sa ovog mjesta granica ide u pravcu izvora Zeleni vir, a na kotu 925. Sa ove kote granica ide na kotu 1008 gdje je ujedno i granica zaštićenih C2 i B2 zona. Granica sa kote 1008 blago povija u pravcu juga, presijeca rijeke Katranicu i Srebrenicu u neposrednoj blizini ušća i ide do kote 1109 zv. “Velika crna stijena“. Sa ovog mjesta granica ide u pravcu istoka, presijeca put za Milankoviće na malom mostu i rijeku Borovnicu, dolazi do kote 770,5 gdje je ujedno granica zaštićenih B2 i C2 zona. Sa ovog mjesta odnosno ove kote granica ide u pravcu jugoistoka, dolazi do kote 874 mjesto zv. „Zagradac“. Granica dalje ide u istom pravcu do parcela k.č. br. 954/1 i k.č. br. 800. Na ovom mjestu granica se lomi pod uglom od 270°, ide u pravcu juga gdje prosjeca šumski put, a na koti 735 gdje je ujedno i granica zaštićenih C2 i B3 zona. Sa ovog mjesta granica ide u pravcu juga do parcela k.č. br. 954/1 i k.č. br. 807, zatim granicom parcela k.č. br. 812, 814, 824, 825, 832 i 835 K.O. Brateljevići do kote 817, kod bezimenog potoka. Na ovom mjestu granica se blago lomi i ide u pravcu istoka do kote 793, a u neposrednoj blizini puta odnosno velike krivine. Na ovom mjestu granica se lomi pod uglom od 270° i ide u pravcu juga do kote 940, gdje se lomi u pravcu istoka i dolazi do potoka zv. „Bebroštica“. Sa ovog mjesta granica ide u pravcu istoka dolazi do izvora bezimenog potoka. Sa ovog mjesta granica i dalje ide u pravcu istoka do mjesta zv.“Tisovac“ kota 1000. Na ovom mjestu granica se lomi pod uglom od 290°, ide u pravcu sjevera do kote 976 i kote 975,5 a prema koti 958,2, odnosno prema izvorima zv. „Laze“ i „Mali lug“ kota 800. Sa ovog mjesta granica dalje ide u pravcu sjevera do potoka zv. „Negajski potok“ gdje je ujedno i granica zaštićenih B3 i C2 zona. Sa ovog mjesta granica se odvaja u pravcu istoka do kote 896 a u pravcu kote 943, odnosno mjesta zv. „Vis“ iznad sela Brateljevići. Sa ovog mjesta granica ide u pravcu istoka do kote 796,3 m. Na ovom mjestu granica se lomi i ide u pravcu juga i dolazi do kote 843 m i mjesta zv. „Radova sela“. Na ovom mjestu granica se odvaja u pravcu istoka i dolazi do kote 1106 zv. „Garež“, obuhvatajući slivno područje Gluhe Bukovice izlazeći južno na kotu 1061 m („Karaula“). Sa ove kote se vraća pod oštrim uglom u pravcu sjeveroistoka na kotu 892 m. Granica ide dalje u pravcu sjevera šumskim putem do kote 890,5 (lovačka kuća). Dalje granica ide u istom pravcu do kote 854 mjesto zv. „Okretaljka“. Granica dalje nastavlja u istom pravcu do kote 915. Na ovom mjestu granica kreće u pravcu zapada i to granicom parcela k.č. br. 746, 745 i 744 K.O. Brateljevići, koje su van zaštićenog područja i parcela k.č. br. 749, 750, 751 i 752 K.O. Brateljevići koje su unutar zaštićenog područja, a na koti 936,3. Granica dalje ide u istom pravcu granicom parcele k.č. br.753 koja je van zaštićenog područja i parcela k.č. br. 754 i 756 koje su unutar zaštićenog područja i dolazi do puta koji vodi do Djevojačke pećine, a na parceli k.č. br. 774 K.O. Brateljevići.
Na ovom mjestu granica se lomi i ide u pravcu sjevera i to putem za selo Brateljeviće, dolazi do raskršća puteva iznad igrališta. Sa ovog raskršća granica ide putem u pravcu mosta pored džamije.
Granica prelazi most i ide putem za Kladanj, a iznad osnovne škole gdje se odvaja u pravcu zapada i to granicom parcele k.č. br. 504 koja je van zaštićenog područja, parcele k.č. br. 443/1 koja je unutar zaštićenog područja i parcele k.č. br. 417/1 koja je van zaštićenog područja. Granica se na ovom mjestu odvaja u pravcu zapada i ide granicom parcela k.č. br. 418, 422 i 424 koje su unutar zaštićenog područja i parcela k.č. br. 417/1, 414, 415, 423, 403 i 402 koje su van zaštićenog područja, gdje presijeca stari put za selo Zagrađe i parcele k.č. br. 401 K.O. Brateljevići.
Sa ovog mjesta granica ide u pravcu zapada i dolazi na krš iznad tunela na kotu 859. Granica dalje ide u pravcu Paučkih luka i dolazi do kote 770, koja se nalazi u neposrednoj blizini potoka zv. „Zapaučki potok“ gdje je ujedno i granica C2 i B1 zaštićenih zona. Na ovom mjestu granica se odvaja u pravcu sjevera i dolazi do kote 869. Dalje ide u istom pravcu preko kote 1058 zv. „Plosno brdo“ i na kotu 1053 koja se nalazi u neposrednoj blizini izvorišta zv. „Alina voda“. Sa ove kote granica ide šumskim putem preko kote 1015 i prolazi preko mjesta zv.“Borovača“ i dolazi do kote 1102 mjesta zv. „Golo brdo“. Granica dalje ide u pravcu sjevera i kote 1137 zv. „Bukovci“ i dolazi na šumski put. Na ovom mjestu granica se odvaja u pravcu istoka i prelazi preko kote 908 i kote 1080 i dolazi do raskršća puteva iznad mjesta zv. „Crveni krš“, granica sa ovog mjesta ide putem prema selu Brdijelji gdje se i odvaja u pravcu sjevera prema koti 1207 zv. „Bandera“.
Sa ovog raskršća puteva granica se odvaja u pravcu zapada prema koti 1194 gdje zaobilazi parcele zv. „Javorje“ koje ostaju unutar zaštićenog područja. Sa ove kote granica blago povija u pravcu juga, ide putem i dolazi do kote 954. Granica dalje ide na kotu 941, prolazi kroz mjesto zv. „Miljkovac„ i na kotu 977, ide do raskršća gdje je ujedno granica A2 i B1 zaštićenog područja.
Granica ide dalje prema sjeverozapadu područjem općine Živinice na lokalitet spomenika „Pejo Marković“, zatim na kotu 917 m (Omarići), kotu 893 m (Zalom), zatim se granica blago lomi i ide niz padinu, potom nastavlja vrhovima Jelova glava prema rijeci Oskovi, idući paralelno sa vodotokom Pasji do. Spajajući se sa Oskovom granica nastavlja ovim vodotokom do lokaliteta Hrvatska brana. Granica zaštićenog područja na području općine Banovići počinje na koti Konjuh 1326 tj. na tromeđi općina Banovići, Olovo i Kladanj. Granica ove zone od ove kote ide granicom političkih općina Banovići (sa desne strane) i Olovo (sa lijeve strane) u pravcu sjeverozapada u dužini od oko 5000 m i dolazi na kotu Ravni bor 1104. Od ove kote granica zone A1 skreće u pravcu sjevera šumskom stazom do kote Ploča u dužini od 1400 m. Od kote Ploča granica produžava u pravcu sjeveroistoka gredom do kote Kalem tj. 996 u dužini od 1000 m, sa kote Kalem pada potok Višnjik u pravcu sjeveroistoka u dužini 250 m, zatim produžava uz gredu do kote Veliki Zelenboj 1053 u dužini od 600 m, sa kote Veliki Zelenboj u pravcu sjeveroistoka gredom prema Konjskoj ravni granica produžava u dužini od 500 m, zatim skreće jugoistočno u Botića potok, zatim produžava nizvodno Botića potokom, do ušća bezimenog potoka ispod Tanke kose u dužini od 1800 m. Od ovog ušća uz gredu prema koti 793 zv. „Kobilica“ granica produžava u pravcu sjeveroistoka do kote 687 pa na sjever do kote 653 Babina greda. Granica skreće u pravcu sjeveroistoka stazom prema uzvišenju Vitlić u dužini od 400 metara, zatim pravolinijski produžava do tromeđe parcela k.č. br. 1832, 1840 i 1841 K.O. Repnik u dužini od 600 metara. Od ove tromeđe parcela granica područja ide granicom parcele k.č. br. 1832 koja se nalazi sa lijeve strane i parcela k.č. br. 1840, 1839 i 1834 sa desne strane obuhvatajući iste, izbija na tromeđu parcela k.č. br. 1832, 1834 i 1833, zatim ide granicom parcele k.č. br. 1833 koju ne obuhvata i parcela k.č. br. 1834 i 1836, te izlazi na Oskovu na lokalitet Hrvatska brana.

2. OPIS GRANICA POJEDINIH ZAŠTIĆENIH ZONA

2.1. Opis granica zaštićene zone A Zaštićena zona A sastoji se od pet prostornih cjelina međusobno nepovezanih i to: A1, A2, A3, A4 i A5.

2.1.1. Opis granica prostorne cjeline A1 Prostorna cjelina A1, na području Banovića počinje na koti Konjuh 1326 tj. na tromeđi općina Banovići, Olovo i Kladanj. Granica ove zone od ove kote ide granicom političkih općina Banovići (sa desne strane) i Olovo (sa lijeve strane) u pravcu sjeverozapada u dužini od oko 5000 m i dolazi na kotu Ravni bor 1104.
Od ove kote granica zone A1 skreće u pravcu sjevera šumskom stazom do kote Ploča u dužini od 1400 m. Od kote Ploča granica produžava u pravcu sjeveroistoka gredom do kote Kalem tj. 996 u dužini od 1000 m, sa kote Kalem u pravcu istoka ide vododjelnicom do grede Nevesilj u dužini od 700 m, a zatim niz gredu Nevesilj do kote 850 u dužini od 1300 m, zatim skreće u pravcu jugoistoka, ide niz gredu prema uzvišenju Stolica tj. koti 748 u dužini od 1100 m.
Sa ove kote granica zone A1 sa zonom B1 spušta se stazom niz gredu u pravcu jugoistoka 500 m, a zatim na jug prema potoku Velika Zlaća u dužini 400 m.
Granica se spušta nizvodno potokom Velika Zlaća u pravcu istoka do ušća sa potokom Mala Zlaća u dužini od 650 m, od ovog ušća potoka granica skreće u pravcu juga u pravcu Zobika, ide uzvodno potokom Mala Zlaća do kote 467 ispod Varde u dužini od 850 m, zatim produžava uzvodno Malom Zlaćom u dužini od 1300 m do lovačke kuće „Zobik“ .
Od lovačke kuće „Zobik“ skreće u pravcu jugoistoka u dužini 750 m do Srednje kose, odakle granica skreće u pravcu sjeveroistoka u dužini 500 m ispod kote 793, odakle granica ide u pravcu jugoistoka pješačkom stazom tj. gredom na Vinkovačku kosu u dužini od 850 m, zatim skreće sjeveroistočnom gredom u dužini 250 m na kotu 899.
Od ove kote niz gredu granica skreće u pravcu istoka prema potoku Skakavac tj. na granicu političkih općina Banovići i Kladanj i granica zone A1 i B1 zone.
Granica zone A1 ide uzvodno potokom Skakavac, koji je ujedno i granica političkih općina Banovići i Kladanj, u pravcu jugozapada do kote 1191 Mali Konjuh gdje se ponovo veže sa zonom B1.
Granica između zone A1 i zone B1 produžava od ove kote granicom političkih općina Banovići i Kladanj i izlazi na kotu 1326 Konjuh, obuhvatajući parcelu broj k.č. br. 1908 K.O. Repnik gdje se i završava opis zone A1.
Granica A1 na općini Kladanj počinje na koti 1191 zv. „Mali Konjuh“ i ide u pravcu istoka šumskim putem do kote 1117 zv. „Polovno brdo“, nastavlja putem do kote 1121 zv. „Konjuščić“ gdje se odvaja u pravcu sjevera do kote 966 i na kotu 948. Sa ove kote ide Krabanjskim kršom u mjestu zv. „Palučak“, dolazi do ušća potoka zv. „Krabašnjica-Skakavac“. Dalje se lomi pod uglom 90°, ide na potok zv. „Skakavac“ do kote 649 i dalje nastavlja prema koti 1191 zv. „Mali Konjuh“ gdje se i završava.

2.1.2. Opis granica prostorne cjeline A2 Granica polazi ispod kote 977 sa Trošnog kamena i ide u pravcu sjevera vododjelnicom preko Brezovih plana u dužini od 1300 m do kote 917 Omarići, izlazeći šumskom stazom u dužini od 500 m, preko Zaloma do kote 832 Jelova glava u dužini 1100 m. Granica zona A2 i B1 ide grebenom u pravcu zapada i silazi na ušće Studešnice u rijeku Oskovu u dužini 1400 m, te grebenom u pravcu jugoistoka vododjelnicom Oskove i Studešnice na kotu 809 Butković u dužini od 1900 m, te preko kota 718, 837 i 852 prema koti 977 Trošni kamen u dužini 2800 m.

2.1.3. Opis granica prostorne cjeline A3 Granica polazi sa kote 799 a pored potoka Rapatnica i ide u pravcu zapada do kote 900, na ovom mjestu se lomi i ide u pravcu juga mjesta zv. „Gornji stan“, a na kotu 835. Sa ove kote granica ide u pravcu rudničkog naselja, a do granice parcela k.č. br. 2174/1 i 2184 K.O. Tuholj.
Dalje se odvaja u pravcu zapada gdje presijeca rijeku Drinjaču i put Rudnik-Muška voda pored samog izvora i dolazi do kote 890. Na ovom mjestu granica se odvaja u pravcu juga, presijeca šumski put i potok zv. „Dikanovac“, a na koti 793. Granica se dalje lomi u pravcu istoka u mjestu zv. „Stan“, a na granici parcela k.č. br. 2332/1 i 2192 K.O. Tuholj. Sa ovog mjesta granica ide u pravcu juga na mjesto zv. „Bare“ parcela k.č. br. 2332/1 i 2330 K.O. Tuholj, dalje nastavlja u istom pravcu do kote 782, koja je ujedno i granica zaštićenih područja A3 i C2 zona. Dalje se lomi pod uglom od 90° u pravcu istoka gdje presijeca rijeku Drinjaču i put Konjuh-Muška voda, dolazi do parcele k.č. br. 2319 K.O. Tuholj mjesto zv. „Luka“, dalje granica nastavlja u pravcu sjevera pored parcela k.č. br. 2198, 2200 i 2201 K.O. Tuholj koje su unutar zone. Granica dalje nastavlja u istom pravcu do kote 799 pored potoka zv. „Rapatnica“, gdje je i počela.

2.1.4. Opis granica prostorne cjeline A4 Granica polazi od uvale Zveka i u pravcu jugozapada presijeca potok Bebroštica i šumski put u dužini 1000 m, izlazi na padinu Lug do kote 940, gdje se lomi u pravcu istoka, dolazi do potoka zv. „Bebroštica“. Sa ovog mjesta granica ide u pravcu istoka i dolazi do izvora bezimenog potoka. Sa ovog mjesta granica i dalje ide u pravcu istoka do mjesta zv.“Tisovac“ kota 1008, odakle dalje ide u pravcu sjevera do Zveke u dužini 950 m gdje se i završava.

2.1.5. Opis granica prostorne cjeline A5 Granica polazi od kote 915 u pravcu zapada i to granicom parcela k.č. br. 746, 745 i 744 K.O. Brateljevići, koje su van zaštićenog područja i parcela k.č. br. 749, 750, 751 i 752 K.O. Brateljevići koje su unutar zaštićenog područja, a na koti 936. Granica dalje ide u istom pravcu granicom parcele k.č. br. 753, koja je van zaštićenog područja i parcela k.č. br. 754 i 756 koje su unutar zaštićenog područja i dolazi do puta koji vodi do Djevojačke pećine, a na parceli k.č. br. 774 K.O. Brateljevići. Na ovom mjestu granica se lomi u pravcu juga u dužini od 600 m ide dalje u pravcu istoka u dužini 600 m i presijeca put Brateljevići - Djevojačka pećina, te dolazi do kote 905 i ide na sjever 200 m, a dalje na sjeveroistok do kote 915 u dužini 500 m gdje se i završava.

2.2. Opis granica zaštićene zone B Zaštićena zona B sastoji se od četiri prostorne cjeline međusobno nepovezane i to: B1, B2, B3 i B4.

2.2.1. Opis granica prostorne cjeline B1 Opis granične linije zone B1 na području općine Banovići počinje na vanjskoj granici Zaštićenog pejzaža sa kote 996 Kalem, u pravcu istoka ide vododjelnicom do grede Nevesilj u dužini od 700 m, a zatim niz gredu Nevesilj do kote 850 u dužini od 1300 m, zatim skreće u pravcu jugoistoka i ide niz gredu prema uzvišenju Stolica tj. koti 748 u dužini od 1100 m, zatim skreće u pravcu jugozapada i ide uz gredu prema uzvišenju Stolica tj. koti 748, sa ove kote granica zone B1 sa zonom A1 spušta se stazom niz gredu prema potoku Velika Zlaća u pravcu jugoistoka u dužini 850 m.
Granica se dalje spušta nizvodno potokom Velika Zlaća u pravcu istoka do ušća sa potokom Mala Zlaća u dužini od 650 m, od ovog ušća potoka granica skreće u pravcu juga u pravcu Zobika, ide uzvodno potokom Mala Zlaća do kote 467 ispod Varde u dužini od Ponedjeljak 7. decembar 2009. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 13 - Strana 1235 850 m, zatim produžava uzvodno Malom Zlaćom u dužini od 1300 m do lovačke kuće „Zobik“ .
Od lovačke kuće „Zobik“ skreće u pravcu jugoistoka u dužini 750 m do Srednje kose, odakle granica skreće u pravcu sjeveroistoka u dužini 500 m ispod kote 793. Od kote 793 granica ide u pravcu jugoistoka pješačkom stazom tj. gredom na Vinkovačku kosu u dužini od 850 m, zatim skreće sjeveroistočno gredom u dužini od 250 m na kotu 899, od ove kote niz gredu granica skreće u pravcu istoka prema potoku Skakavac tj. na granicu političkih općina Banovići i Kladanj. Granica nastavlja nizvodno potokom Skakavac tj. granicom političkih općina Banovići i Kladanj, dolazi do potoka Krabanja, zatim nastavlja nizvodno potokom Krabanja do njegovog ušća u potok Oskova. Zatim nastavlja potokom Oskova do ušća sa potokom Studešnica, gdje se nalazi tromeđa općina Banovići, Kladanj i Živinice i izbija na zonu A2.
Granica zone A2 i B1 sa ušća Studešnice u rijeku Oskovu ide grebenom u pravcu istoka i u dužini 1400 m do Jelove glave, zatim ide vanjskom granicom Zaštićenog pejzaža u pravcu sjeverozapada do zone C1 u dužini 1500 m do Pasjeg dola, te lomi na jug do ušća potoka Mačkovac u Oskovu.
Granica nastavlja na sjever preko Gradine u dužini od 1500 m prema koti 653 Babina greda, odakle se lomi na jugozapad u dužini od 1000 m do kote 687, pa se lomi do kote 793 Kobilica u dužini 750 m, pa ide na zapad do Zelenboja u dužini od 1250 m, odakle ide na jugozapad preko kote 1053 u dužini 1250 m do kote 996 gdje se i završava opis granične linije zone B1.
Na području općine Kladanj granica polazi sa kote 770, koja se nalazi u neposrednoj blizini potoka zv. „Zapaučki potok“ i ide u pravcu sjevera do kote 869. Dalje nastavlja u istom pravcu preko kote 1058 zv. „Plosno brdo“ a na kotu 1053 koja se nalazi u neposrednoj blizini izvorišta „Alina voda“. Dalje ide šumskim putem preko kote 1015 i prolazi kroz mjesto zv. „Borovača“ i dolazi do kote 1102 mjesta zv. „Golo brdo“. Granica dalje ide u pravcu sjevera i kote 1137 zv. „Bukovci“ i dolazi na šumski put. Na ovom mjestu granica se odvaja u pravcu istoka i prelazi preko kote 908 i kote 1080 i dolazi do raskršća puteva iznad mjesta zv. „Crveni krš“. Granica sa ovog mjesta ide putem prema selu Brdijelji mjesta zv. „Kuman“ gdje se odvaja u pravcu sjevera postojećim šumskim putem a prema koti 1207 zv. „Bandera“. Sa ovog raskršća puteva granica se odvaja prema zapadu koti 1194 gdje zaobilazi parcele zv. „Javorje“ koje ostaju unutar zaštićenog područja. Granica blago povija u pravcu juga, ide putem i dolazi do kote 954. Granica dalje ide na kotu 941, prolazi kroz mjesto zv. „Miljkovac“ i na kotu 977, ide do raskršća gdje je ujedno granica A2 i B1 Kladanj zaštićenog područja. Granica se na raskršću odvaja u pravcu zapada, ide putem ispod kote 852 a na kotu 837. Granica dalje nastavlja putem do kote 718, sa ove kote granica dalje nastavlja putem i dolazi do rijeke Oskove gdje je ujedno i granica zaštićenog područja B1 Kladanj i A2 zone. Sa ovog mjesta granica se lomi u pravcu juga uzvodno rijekom Krabanjom do ušća potoka Skakavac i Krabašnjica. Dalje nastavlja uzvodno potokom Krabašnjica gdje se odvaja uz Krabanjski krš prema kotama 948 i 966. Sa kote 966 granica ide na kotu 1121 zv. „Konjuščić“, dalje ide u pravcu zapada šumskim putem prema koti 1117 zv. „Polovno brdo“. Dalje nastavlja istim pravcem i to putem dolazi na kotu 1191 zv. „Mali Konjuh“ gdje se lomi u pravcu juga i ide na kotu 1326 zv. „Konjuh“. Sa ove kote se blago povija prema koti 1191 zv. „Bijelo brdo“ gdje se granica lomi u pravcu zapada, a prema potoku zv. „Miljevica“ do kote 970 gdje se lomi i ide u pravcu istoka prema rudničnom naselju koje je udaljeno za cca 350 m. Sa ovog mjesta granica ide u pravcu Glabarica do kote 890 koja je ujedno i granica zaštićenog područja B1 Kladanj i A3 zone. Granica se lomi pod uglom od 90° i ide u pravcu istoka, dolazi do granice parcela k.č. br. 2174/17 i 2184 K.O. Tuholj. Dalje nastavlja u istom pravcu do mjesta zv. „Gornji stan“ a na koti 835 gdje se granica lomi u pravcu sjevera a na koti 900. Sa ove kote se odvaja u pravcu istoka a prema potoku Rapatnica na kotu 799. Na ovom mjestu granica ide u pravcu juga, prolazi granicom parcela k.č. br. 2201, 2200 i 2198 K.O. Tuholj koje je unutar zaštićene zone i prelazi potok Budim, dolazi do Rastoke u neposrednoj blizini mosta. Granica i dalje ide u istom pravcu, dolazi do mjesta zv. „Luka“ a na parceli k.č. br. 2319 K.O. Tuholj, koja je ujedno i granica zaštićenog područja zona A3, C2 i B1. Dalje nastavlja u pravcu istoka, prelazi Osojski potok a na kotu 730, gdje nastavlja u pravcu Žednog brda kotu 833. Dalje nastavlja u istom pravcu ispod jezera Gorsko oko gdje se blago povija i dolazi na kotu 770, a koja se nalazi u blizini Zapaučkog potoka odakle je i počela. 2.2.2. Opis granica prostorne cjeline B2 Granica polazi sa kote 1008 gdje blago povija u pravcu juga i presijeca rijeke Katranicu i Srebrenicu, a u neposrednoj blizini ušća ove dvije rijeke, i ide do kote 1109 zv. „Velika crna stijena“. Sa ovog mjesta granica ide u pravcu istoka, presijeca put za selo Milankovići na malom mostu i rijeku Borovnicu i dolazi do kote 770,5 gdje je ujedno i granica zaštićenih B2 i C2 zona. Sa ovog mjesta granica ide u pravcu sjevera i dolazi do kote 732,7 (mali kamenolom). Granica dalje ide u istom pravcu, presijeca rijeku Srebrenicu, šumski put iznad hotela „Konjuh“ na koti 750. Sa ovog mjesta granica se odvaja u pravcu sjevera i dolazi na kotu 1008 odakle je i počela. 2.2.3. Opis granica prostorne cjeline B3 Granica polazi sa kote 735, ide u pravcu juga do parcela k.č. br. 954/1 i 807, a zatim granicom parcela k.č. br. 812, 814, 824, 825, 832 i 835 K.O. Brateljevići, koje su van zaštićene zone, a do kote 817 koja se nalazi kod bezimenog potoka. Na ovom mjestu granica se blago lomi i ide u pravcu istoka do kote 793 u neposrednoj blizini puta odnosno velike krivine. Na ovom mjestu granica se lomi pod uglom od 270°, ide u pravcu juga do kote 940 gdje se lomi u pravcu sjeveroistoka, presijeca put i potok Bebroštica i ide do Zveke. Na ovom mjestu granica se lomi pod uglom od 270°, ide u pravcu sjeverozapada prema izvorima zv. „Laze“ i „Mali lug“ kota 800, sa ovog mjesta granica dalje ide u pravcu sjevera do potoka zv. „Negajski potok“ gdje je ujedno i granica zaštićenih zona C2 i B3. Sa ovog mjesta granica se odvaja u pravcu sjevera do kote 735 gdje se i završava.

2.2.4. Opis granica prostorne cjeline B4 Granica polazi sa kote 943 zv. „Vis“ iznad sela Brateljevići i ide u pravcu istoka do kote 796,3. Na ovom mjestu granica se lomi i ide u pravcu juga i dolazi do kote 843 i mjesta zv. „Radova sela“, na ovom mjestu granica se odvaja u pravcu istoka i dolazi do kote 1106 zv. „Garež“.
Sa ove kote granica ide južno na kotu 1061 m (Karaula), obuhvatajući slivno područje vodotoka Gluha Bukovica, zatim se naglo lomi pod oštrim uglom skrećući prema sjeveru na kotu 892. Dalje granica ide u istom pravcu do kote 854 mjesta zv. „Okretaljka“, granica dalje nastavlja u istom pravcu do kote 915 odakle počinje granica sa zonom A5. Na ovom mjestu granica ide na jugozapad u dužini 500 m a zatim na jug do kote 905 u dužini 200 m , odakle ide u pravcu zapada u dužini 600 m i presijeca put i potok Bukovicu. Na ovom mjestu se granica lomi, ide u pravcu sjevera u dužini od 600 m, dolazi do puta koji vodi do Djevojačke pećine, a na parceli k.č. br. 744 K.O. Brateljevići.
Na ovom mjestu granica se lomi i ide u pravcu sjevera i to putem za selo Brateljevići i dolazi do raskršća puteva iznad igrališta, koje je ujedno granica zaštićenih B4 i C2 zona. Sa ovog raskršća granica se odvaja uzvodno rijekom Drinjačom, dolazi do kote 675,6. Na ovom mjestu granica se odvaja u pravcu juga i dolazi na kotu 765 (šumski put). Sa ovog mjesta granica se lomi pod uglom od 100° i ide u pravcu juga do kote 775 koja je ujedno i granica zaštićenih B4 i B3 zona. Sa ove kote granica ide na kotu 896. Dalje produžava u pravcu istoka do kote 943 zv. „Vis“ gdje se i završava.

2.3. Opis granica zaštićene zone C Zaštićena zona C je podijeljena na dvije prostorne cjeline: C1 i C2. Broj 13 - Strana 1236 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Ponedjeljak 7. decembar 2009. god.

2.3.1. Opis granica prostorne cjeline C1 Opis zone C1 počinje na ušću potoka Mačkovac u Oskovu. Granica nastavlja na sjever preko Gradinskog potoka i Gradine u dužini od 1500 m prema koti 653 Babina do raskršća staza Gradinska greda i Babina greda.
Granica skreće u pravcu sjeveroistoka stazom prema uzvišenju Vitlić u dužini od 400 m, zatim pravolinijski produžava do tromeđe paracela k.č. br. 1832, 1840 i 1841 K.O. Repnik u dužini od 600 m. Od ove tromeđe parcela granica zone C1 ide granicom parcele k.č. br. 1832 koja se nalazi sa lijeve strane i parcela k.č. br. 1840, 1839 i 1834 sa desne strane obuhvatajući iste, izbija na tromeđu parcela k.č. br. 1832, 1834 i 1833, zatim ide granicom parcele k.č. br. 1833 koju ne obuhvata i parcela k.č. br. 1834 i 1836 i izlazi na potok Oskovu. U pravcu jugoistoka granica ide uzvodno potokom Oskova koja je ujedno i granica političkih općina Banovići i Živinice do ušća potoka Mačkovac i potoka Oskova gdje se i završava opis zone C1.

2.3.2. Opis granica prostorne cjeline C2 Granica počinje sa raskršća puteva iznad igrališta u selu Brateljevići i ide u pravcu sjevera i prelazi most pored džamije putem za Kladanj, a iznad osnovne škole gdje se odvaja u pravcu zapada i to granicom parcele k.č. br. 504 koja je van zaštićenog područja i parcele k.č. br. 443/1 K.O. Brateljevići koja je unutar zaštićenog područja, izlazi na put Kladanj - Muška voda gdje ga i presijeca. Na ovom mjestu nastavlja putem Kladanj - Muška voda u pravcu sjevera do granice parcele k.č. br. 418 K.O. Brateljevići koja je unutar zaštićenog područja i parcele k.č. br. 417/1 koja je van zaštićenog područja, granica na ovom mjestu se odvaja u pravcu zapada, ide granicom parcela k.č. br. 418, 422 i 424 koje su unutar zaštićenog područja i parcela k.č. br. 417/1, 414, 415, 423, 403 i 402 koje su van zaštićenog područja, gdje presijeca stari put za selo Zagrađe. Dalje ide u pravcu zapada, dolazi na krš iznad tunela na kotu 859 gdje produžava u pravcu Paučkih luka, dolazi do kote 770, a koja se nalazi u neposrednoj blizini potoka zv. „Zapaučki potok“, gdje je ujedno i granica C2 i B1 zaštićenih zona. Sa ovog mjesta granica se blago lomi u pravcu sjevera a ispod jezera zv. „Gorsko oko“ dolazi na kotu 833 zv. „Žedno brdo“.
Dalje nastavlja u istom pravcu, dolazi do potoka zv. „Osojski potok“ a na kotu 730. Granica dalje ide u istom pravcu do mjesta zv. „Luka“ parcele k.č. br. 2319 K.O. Tuholj, gdje je ujedno i granica zaštićenih zona B1, A3 i C2. Na ovom mjestu granica se lomi pod uglom od 90°, ide u pravcu zapada gdje presijeca rijeku Drinjaču i put Kladanj - Muška voda, odlazi na kotu 782 koja je ujedno i granica A3 i C2 zaštićenih zona. Dalje ide u pravcu izvora zv. „Zeleni vir“ a na kotu 925, sa ove kote granica ide na kotu 1008 gdje je ujedno i granica zaštićenih B2 i C2 zona. Dalje nastavlja u pravcu juga, presijeca rijeku Srebrenicu i šumski put iznad hotela „Konjuh“ na koti 750, ide u pravcu istoka sa kote 732,7 (mali kamenolom).
Dalje nastavlja u istom pravcu, presijeca rijeku Borovnicu i dolazi na kotu 770,5 gdje je ujedno i granica zaštićenih C2 i B2 zona, nastavlja u istom pravcu do kote 775. Sa ovog mjesta odnosno ove kote granica ide u pravcu jugoistoka, dolazi do kote 874 mjesta zv. „Zagradac“. Granica dalje ide u istom pravcu do parcele k.č. br. 954/1 i k.č. br. 800. Na ovom mjestu granica se lomi pod uglom od 270°, ide u pravcu juga gdje presijeca šumski put, a na koti 735 gdje je ujedno i granica zaštićenih C2 i B3 zona. Granica se lomi pod uglom od 100°, ide u pravcu istoka, presijeca potok Bebroštica i put za Bebrovsku pećinu na samom mostu do kote 725, na potoku zv. „Negajski potok“ a na granici B3 i C2 zona. Granica dalje ide u pravcu istoka do kote 775 gdje je granica C2 i B4 zona. Granica se lomi pod uglom od 90°, ide u pravcu sjevera kote 765 (šumski put). Na ovom mjestu granica se odvaja u pravcu sjeveroistoka i pravcu kote 675,6 u neposrednoj blizini Bebravskog mosta.
Dalje granica nastavlja nizbrdo rijekom Drinjačom do zgrade šumarstva u selu Brateljevići, gdje se odvaja starom prugom i dolazi od raskršća puteva iznad igrališta odakle je i počela.

zakon2