naslov_prva_strana

Potreba građana TK, da se prostor dijela planine Konjuh, koji ima posebne i izuzetno velike prirodne i kulturno-historijske vrijednosti i potencijale, trajno zaštiti, uravnoteženo i samoodrživo koristi, ispunjena je donošenjem Zakona o proglašenju dijela planine Konjuh, Zaštićenim pejzažom “Konjuh” , čije je upravljanje Zakonom povjereno Javnoj ustanovi Zaštićeni pejzaž “Konjuh” Banovići.

Površina Zaštićenog pejzaža “Konjuh” je 8016 hektara, pretežno šumskog područja i nalazi se na području tri općine, Banovići, Kladanj i Živinice. Područje Zaštićenog pejzaža "Konjuh" dio je planine Konjuh. Prostire se u sjevero - istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, tačnije u jugo-zapadnom dijelu Tuzlanskog kantona. Smješten je između 44°22´42,2" i 44°11´18,4" sjeverne geografske širine, te između 18°29´48,8" i 18°41´6,4" istočne geografske dužine.

mapepodnaslov1

Navedenim Zakonom definisane su tri zone zaštite, na čiju podjelu su uticale brojnost i raspored prirodnih vrijednosti područja:
Prva zaštićena zona (zona A) obuhvata površinu od 2.411,42 ha, i podliježe najstrožijem režimu zaštite.
Druga zaštićena zona (zona B) je površine od 5.093,70 ha.
Treća zaštićena zona (zona C) sa površinom od 511,49 ha.

Područje je brdsko - planinsko, sa visinama koje se kreću u dijapazonu od 300 do 1328 mnm. Na centralnom grebenu Konjuha i Javora nalaze se i najviši vrhovi na ovom području odakle se ka sjeveru u pravcu Sprečke ravnice teren postepeno spušta. Ovo područje je gotovo u potpunosti prekriveno šumskim ekosistemima u kojima su sadržane veoma brojne prirodne vrijednosti i fenomeni. Izgrađene površine zauzimaju svega 0.4 % ukupne površine obuhvata. Ovo zaštićeno područje se prostire na dva slivna područja, i to: slivno područje rijeke Oskove na sjeveru, i slivno područje rijeke Drinjače na jugu. zona a

Osnovne vrijednosti prve zaštićene zone čine:
a) Geološka raznolikost i prirodno nasljeđe na zaštićenom području: - Prirodne vrijednosti geomorfološkog karaktera (pećine, vrtače, jame) - Izražena geološka profilacija terena - Varijabilnost reljefnih i orografskih formi.
b) Visok stepen florističke raznolikosti: - Rijetke biljne vrste: bosanski ljiljan, bosanska perunika, sunovrat, iva, lincura, hrizantema - Rijetke i reliktne biljne zajednice: šume bijelog i crnog bora na peridotitu i serpentitu.
c) Ornitološke karakteristike: Reliktne vrste ptica: lještarka Ugrožene vrste ptica: planinska sova, lještarka.
d) Rijetke i ugrožene vodene životinje: vidra, riječni rak, autohtona potočna pastrmka i potočna mrenica.
e) Hidrološke karakteristike: - Planinska izvorišta čiste vode -Izvorište vode "Muška voda" - Prirodna planinska jezerca - Vodene sesije (vodopadi i skakavci) - Atraktivnost vodotoka (Drinjača i Oskova sa pritokama), te izvornost dolinskog pejzaža i riječnih korita.
f) Kulturno - historijsko nasljeđe.
zona b

Osnovne vrijednosti druge zaštićene zone čine:
a) Geološka raznolikost i prirodno nasljeđe na zaštićenom području: - Prirodne vrijednosti geomorfološkog karaktera (pećine, vrtače, jame) - Izražena geološka profilacija terena - Varijabilnost reljefnih i orografskih formi.
b) Visok stepen florističke raznolikosti: - Rijetke biljne vrste: bosanski ljiljan, bosanska perunika, sunovrat, iva, lincura, hrizantema - Rijetke i reliktne biljne zajednice: šume bijelog i crnog bora na peridotitu i serpentitu.
c) Ornitološke karakteristike: - Reliktne vrste ptica: veliki tetrijeb - Ugrožene vrste ptica: veliki tetrijeb, planinska sova, lještarka.
d) Rijetke i ugrožene vodene životinje: vidra, riječni rak, autohtona potočna pastrmka i potočna mrenica.
e) Ugrožene vrste životinja: bosanska divokoza i bosanski mrki medvjed.
f) Hidrološke karakteristike: - Planinska izvorišta čiste vode - Prirodna planinska jezerca - Atraktivnost vodotoka (Drinjača i Oskova sa pritokama), te izvornost dolinskog pejzaža i riječnih korita.
g) Kulturno - historijsko nasljeđe.